Optika u prozi: pisanje svjetlosti Cadavino literariziranje fotografije

(Napomene o knjizi Eduarda Cadave: Words of Light: Theses on the Photography of History, 1997)

U prvom dijelu izlaganja ću sažeto iznijeti osnovnu ideju Cadavine optičke interpretacije povijesti u kojoj se historijski diskurs pojavljuje u formatu slike - fotografije. Posebno težište ću staviti na Cadavinu ideju o fotografskoj imoblizaciji lineranog historijskog toka, one prekinute i zaustavljene povijesti koja poput kamere historijski trenutak fiksira u formi slike. Nastojat ću rasvijetliti argumentaciju koja je omogućila Cadavi da tvrdi kako je slikovna posebnost Benjaminova diskursa (kako je Adorno primijetio, “Benjamin iskušava svijet kroz jednu vrstu intelektualne optike”) odlučujuća za njegov stil pisanja i mišljenja. Naravno, Cadavino literariziranje optičkog diskursa se može pouzdano vrednovati posredstvom one lektire koja upućuje na kratku historiju nastanka jezika fotografije kao fotografskog diskursa:

Josef Maria Eder, History of Photography, 1888. Ovdje se nalazi čudesna povijest nastanka fotografije iz opće historije rađanja moderne znanosti, kemije, 18. st..
Friedrich Kittler, Optische Medien, 1999. Nastanak optičkih medija se u ovoj knjizi analizira iz tajne povijesti Jezuitskog teatra, kao iz javne historije prosvjetiteljske literature, koja modernu književnost promovira u formi kvazioptičkih medija.
David Cunningham, Andrew Fisher, Sas Mays, ur., Photography and Literature in the Twentieth Century, 2008. U ovom zborniku se prate tragovi Proustova i Sebaldova literarnog postupka koji je centriran oko narativnog statusa fotografije
Daniel H. Magilow, The Photography of Crisis: The Photo Essays of Weimar Germany, 2012. Ova knjiga je posvećena studiji Wernera Graeffa, Es kommt der neue Fotograf, 1929., koja predstavlja prvi uspješan pokušaj uspostavljanja narativnog jedinstva (Erzahleinheit) fotografije i književnosti.
Carsten Meiner, Kristin Veel, ur., The Cultural Life of Catastrophes and Crises, 2012. Benjaminovi radovi o fotografiji se u ovom zborniku čitaju unutar diskurzivnog polja koji su obilježili Jüngerovi i Kracauerovi radovi o fotografiji, kao i slavna polemika “Tendenzphotographie” - u kojoj su Tucholsky, Döblin i Brecht tvrdili kako je pod buržoazijom fotografija pretvorena u oružje protiv istine.

Cadavino čitanje fotografije ću dodatno komentirati posredstvom sljedećih studija:

Vilém Flusser, Für eine Philosophie der Fotografie, European Photography, Berlin, 1983.
Jacques Derrida, Copy, Archive, Signature: A Conversation on Photography, Stanford University Press, Stanford, 2010.
Judith Butler, Frames of War: When is Life Grievable?, Verso, London, 2009.
Branka Arsić, The Passive Eye: Gaze and Subjectivity in Berkeley, Stanford University Press, Stanford, 2003.