Slika i anti-slika. Julije Knifer i problem reprezentacije

Simpozij 8. i 9. prosinca 2015, Lauba, Zagreb

Opus hrvatskog slikara Julija Knifera predstavlja jednu od najintrigantnijih dionica naše novije umjetničke povijesti. Morfološko-tipološka prepoznatljivost Kniferovih slika i crteža omogućila je relativno stabilno interpretacijsko polazište svim recentnim osvrtima na njegova djela što je dovelo do etabliranja kritičkog mainstreama i matrice razumijevanja meandra ne samo kao formalno-stilske konstante, nego i kao strategije umjetničkog djelovanja. Aktualna retrospektiva Kniferovih djela u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti pridonijet će poznavanju njegova opusa i razumijevanju specifičnog vizualnog sustava koji povezuje umjetnika i njegovo djelo.

Jedan od važnih elemenata u razumijevanju Kniferovih meandara su njegovi zapisi i komentari koji funkcioniraju poput svojevrsne narativne nadopune ne-narativnom i ne-reprezentacijskom slikarskom postupku, što je poslužilo kao temelj velikom dijelu interpretacija od strane teorije i kritike. Premda je najveći dio Kniferovog opusa radikalno apstraktan, njegove vlastite intelektualne intervencije zabilježene u Zapisima proširuju vizualno utemeljenje prepoznatljivog slikarskog stila i pretvaraju se u slojevitu filozofiju umjetnosti. Stoga, ukoliko razumijemo meandre kao radikalan čin raskida s linearnim izmjenama umjetničke forme, ukoliko njihovu vizualnu dosljednost smatramo moralnim imperativom koji nadilazi tržišne i vrijednosne odrednice, nije li onda dužnost kritičkog tumačenja da uspostavlja uvijek nove paradigme umjetničke relevantnosti?

Centar za vizualne studije iz Zagreba pokreće znanstveno istraživanje koje ima za cilj promotriti Kniferov opus iz kritičkog rakursa različitih humanističkih i društvenih disciplina kako bismo pokušali doprijeti do značenja meandra neovisno o konkretnim formalnim izvedbama i aktualnom epistemološkom utemeljenju. Istraživanjem želimo produbiti i proširiti razumijevanje Kniferovog slikarstva iz raznovrsnih perspektiva kritičko-teorijskih diskursa koji bi proučavanju poznatog i prepoznatljivog opusa trebali dati novu spoznajnu, kritičku i metodološku vitalnost. U istraživanje se mogu uključiti znanstvenici i doktorandi iz različitih područja znanja, kustosi, kritičari, kao i svi oni koji smatraju da mogu na originalan način sagledati pojedine segmente Kniferovog opusa pomoću konzekventno primijenjenog kritičko-teorijskog aparata, te ponuditi nova tumačenja.

U istraživanju će posebno biti cijenjeni oni pristupi koji budu nastojali povezati Kniferov opus s područjima i temama poput (neo)avangardnog filma i književnosti, semiotike lingvističkog i vizualnog znaka, medijske teorije, filozofije jezika i fenomenologije, teorije reprezentacije, znanosti o slici, dekonstrukcijske kritike, gestalt psihologije, teorije recepcije, odnosa popularne i visoke kulture, sociologije umjetnosti i performativnih studija. Ovi disciplinarno-tematski okviri nipošto ne isključuju i druga relevantna područja, uz kriterij jasno obrazloženog izbora od strane sudionika istraživanja.

Istraživanje će se formalno odvijati od 1. travnja 2015. do 31. ožujka 2017, što znači da će tijekom tog vremena biti organizirane sljedeće aktivnosti:

lipanj 2015 – odobrenje sažetaka predloženih tema istraživanja (1-2 kartice)
prosinac 2015 – simpozij sudionika s izlaganjem preliminarnih rezultata istraživanja
lipanj 2016 – predaja integralnih tekstova istraživanja (25-40 kartica)
rujan 2016 – završetak recenzijskog postupka
prosinac 2016 – publiciranje istraživanja u knjizi i/ili on-line

Vaše sažetke kojima izražavate spremnost za sudjelovanje u ovom projektu možete slati na info@vizualni-studiji.com. Ova adresa na raspolaganju je, također, i za sve vaše upite vezane uz istraživanje.

Centar za vizualne studije otvoren je za suradnju s drugim institucijama na ovom projektu.

Znanstveni odbor:

dr. sc. Krešimir Purgar
dr. sc. Sonja Briski Uzelac
dr. sc. Žarko Paić
dr. sc. Suzana Marjanić
dr. sc. Nikica Gilić
dr. sc. Leonida Kovač
dr. sc. Tomislav Brlek