cvs_centar za vizualne studije    www.vizualni-studiji.com
 

Skupovi: Vizualni studiji danas – Moć slika

Sažeci

Anna Maria Guasch
Globalizacija i svjetska imaginacija

Produkcija suvremene umjetnosti i njezina kritička recepcija širom svijeta mogu biti identificirane s pojmovima globalno i globalizacija. Vjerujem da je jedno od najvažnijih pitanja u umjetnosti danas izvanredan porast proizvodnje i izlaganja umjetnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini kroz raznovrsne prostore, događaje, zajednice i tržišta, a posebice kroz elektroničku komunikaciju. Autori teže biti dobro informirani o drugim kontekstima i svjesni su dominantne umjetnosti, dok također traže međunarodnu publiku za svoj rad, krećući se unutar, izvan i pored lokalnih, regionalnih i globalnih prostora. Bitnim pitanjem postaje kako se nositi s osjećajem pripadnosti jednom mjestu uz potragu za subjektivnošću, ili preciznije, za „afektivnim“ oblikom subjektivnosti u kojem je suštinska želja da se bude drugačiji združena s onim što Marsha Meskimmon zove „kozmopolitska imaginacija“. U tom kontekstu kozmopolitski shvaćamo kao relacijski, ciljan ka kulturnoj različitosti koja nadmašuje uska ograničenja geopolitičkih granica koja povezuju koncept doma s pojmovima prebivanja i gostoprimstva. Teorije Kwama Anthonyja Appiaha idu istim pravcem. Središnje pitanje – kako se blizina i udaljenost konstituiraju u stvarnosti kao posljedici kolonijalne modernosti – povezuje se s Meskimmoninim gore navedenim konceptom "kozmopolitske imaginacije", "identiteta mjesta" i objedinjene etike, promatranih kao nove verzije političke odgovornosti u globalno doba. Ovaj novi oblik političke odgovornosti otvara nova pitanja, primjerice, kako možemo, doslovno i metaforički, biti kozmopoliti u mjestu odakle potječemo, izbjegavajući pojednostavljene mitove podrijetla i autentičnosti? Kako analiziramo različite odnose između globalnog i lokalnog a da se to pritom ne svede na puku vježbu dominacije jednog (globalnog) nad drugim (lokalnim)? Mogu li nam pitanja koja se bave kulturnom hibridnošću i dijasporom pomoći promisliti tradicionalne konvencije o kulturnom identitetu i interakciji?