Biopolitika i transformacija kulture: filozofija – demokracija – slika
Obrad Savić, Univerzitet Singidunum, Beograd – Fakultet za medije i komunikacije
Povratak bijesaNove forme revolta
U uvodnom dijelu izlaganja se epski (Homera) i filozofski (Platona) pojam srdžbe (Zorn, Rage) izlaže na temelju ingeniozne filološke analize Brune Snella, Otkriće duha (Die Entdeckung des Geistes, 1946; The Discovery of the Mind: The Greek Origins of European Thought, 1953). Za razliku od logosa i žudnje, thimos (ili Thymoeides) je treći dio duše na osnovu koga ona postaje gnjevna, revoltirana i zapada u osvetničku razdraženost. Značajno dostignuće platonskog timosa je uvid u moralnu sposobnost pojedinca da se zbog ugroženog samopoštovanja naljuti na samoga sebe. Ovo otkriće sokratovsko-platonovske koncepcije timosa predstavlja trajno uporište moralnog pripitomljavanja srdžbe. Bez eruptivne snage srdžbe logos nema afektivno pokriće za samokorektivno učenje i racionalno uzgajanje. Štoviše, platonski pojam srdžbe – thumos je smješten u središte političke odvažnosti, hrabrost koja nas u slučaju rata priprema za poželjno herojstvo (Angela Hobbs, Plato and the Hero, 2000).
U drugom dijelu se analiziraju različite modulacije modernog pojma srdžbe koja se od Francuske revolucije transformirala u sekulariziran afekt, tj. politički revolt. Osnovnu liniju argumentacije o srdžbi koja je politički konzervirana u nacionalnu mržnju preuzimam od Petera Sloterdijka, Srdžba i Vrijeme: političko-psihološki ogled (Zorn und Zeit. Politisch-psychologischer Versuch, 2006; Rage and Time: A Psychopolitical Investigation, 2010). Konceptualizacija srdžbe koja se zaledila u nacionalnoj, etničkoj i religioznoj mržnji “pruža mogućnost njezinog stalnog trošenja a da se fundus ne smanjuje”.
U trećem i završnom dijelu ukazujem na nove forme povezanosti između srdžbe i etničkog ponosa kojem religiozna srditost i bijes daju moralnu legitimaciju. Ovdje pratim osnovnu liniju argumentacije o lokalnim, fragmentarnim, “ćelijskim srdžbama” (Predatorskim identitetima) koju je ponudio Arjun Appadurai, Strah od malih brojeva: ogled o geografiji gnjeva (Arjun Appadurai, Fear of Small Numbers – Essay on the Geography of Anger, 2006).