Suvremeni film i njegove teorije: od narativnosti događaja do vizualizacije života
Naš prvi simpozij posvećen filmu suorganiziramo s Hrvatskom društvom pisaca u povodu 20. obljetnice časopisa TVRĐA i njezina plodotvornog rada na svim razinama intelektualnog djelovanja, uključujući izdavanje časopisa, knjiga i zbornika te organiziranje književnih i znanstvenih skupova. Centar za vizualne studije iz Zagreba je od početka svog djelovanja podržavao interdisciplinarnu perspektivu časopisa TVRĐA, a što je osobito došlo do izražaja na međunarodnoj konferenciji Visual studies as academic discipline 2013. godine s glavnim govornikom W.J.T. Mitchellom sa Sveučilišta u Chicagu. Ovogodišnji, jubilarni skup problematizirat će mjerodavne teorijske pristupe suvremenom filmu, među ostalim: socijalno-kritičke strategije, proširenje polja vizualnosti, nove estetike filma, te postmodernizam i dekonstrukciju. Skup će se odvijati u tri radna dana, s nizom tematskih cjelina, pozvanih predavanja, promocije knjiga i časopisa u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Glavni gost ovogodišnjeg skupa je Dieter Mersch s Umjetničke akademije iz Züricha koji će održati predavanje u srijedu, 27. 11. 2019. u 11 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Više o simpoziju
Umjetnost kao ideja. Konceptualne prakse u Hrvatskoj
Znanstveno-stručno istraživanje
Znanstveno-stručno istraživanje pod naslovom Umjetnost kao ideja. Konceptualne prakse u Hrvatskoj prvo je istraživanje u Hrvatskoj koje se bavi suvremenom interdisciplinarnom kontekstualizacijom ovog umjetničkog pravca. Ono okuplja stručnjake iz različitih područja, kao što su vizualni studiji, filozofija, etnologija, antropologija, teorija umjetnosti, književnosti i filma. Istraživanje se podjednako bavi inovativnim pogledima na povijesni fenomen konceptualne umjetnosti, kao što prati vremenski razvoj konceptualne umjetnosti od njezina začetka do danas. Smisao je istraživanja poticanje nove percepcije povijesnog fenomena, ali i rasvjetljavanje njegove prisutnosti u različitim aspektima suvremene umjetnosti i vizualne kulture. Jedan od smjerova istraživanja svakako je i događaj izlaska umjetnosti iz galerijskih prostora u urbani prostor; taj dio istraživanja proširen je organiziranjem urbanih intervencija u Zagrebu od 23. do 30. travnja 2019. god., koje pod sintagmom "teške vidljivosti" pokazuju vezu između nove percepcije vizualnih fenomena i tijekom vremena razvijanih događaja izlaska umjetnosti u urbani prostor. (Više o urbanim intervencijama) Koincidencija istraživanja fenomena percepcije u doživljaju suvremene umjetnosti s istraživanjem prirode umjetnosti u okrilju konceptualnih praksi nastavlja se i u podudaranju ovog posljednjeg s istraživanjem u teoriji slike. Istraživanje svojim interdiscplinarnim pristupom ima za zadatak rasvijetliti ove aporije i donijeti nove spoznaje. Više o istraživanju
Raz/otkrivanje
Projekt urbanih intervencija
Kao dio znanstveno-stručnog istraživanja pod naslovom Umjetnost kao ideja. Konceptualne prakse u Hrvatskoj (više o istraživanju), Centar za vizualne studije organizira od 23. do 30. travnja 2019. urbane intervencije pod nazivom "Raz/otkrivanje". Na različitim lokacijama u užem i širem središtu Zagreba osmero umjetnika starije i mlađe generacije sudjeluju svojim diskretnim intervencijama u urbani prostor grada (Mijatović, Eškinja, Maračić), te u izloge trgovina (Iveković, Trbuljak, Mezak, Knežević, Briski Uzelac). Urbanim intervencijama "Raz/otkrivanje" u temelju je jednostavna pretpostavka da se percepcija stvarnosti zbiva između otkrivanja nečega čime smo unaprijed određeni i definirani, pa stoga i ograničeni u našem spoznavanju (razotkrivanje) i onoga što pred nama stoji kao otvoreno polje mogućnosti, te to polje valja istražiti (otkrivanje). Nadalje, projekt, koji uključuje osmero umjetnika, polazi od pretpostavke "teške vidljvosti", odnosno polazišta da "teško vidljve" fenomene, poput nasilja i manipulacije, valja raz/otkriti "teško vidljvim" metodama, odnosno nenametljivim, teško u okolini raspoznatljivim intervencijama u urbani okoliš. Više o intervencijama
Slika i hiperrealizam: Slikarstvo, fotografija i film
Hrvatska umjetnica hiperrealizma, slikarica Jadranka Fatur – čija retrospektivna izložba u Muzeju suvremene umjetnosti 2018. godine predstavlja primjereni povod za teorijska promišljanja odnosa slike i medijski konstruirane stvarnosti (slikarstvo, fotografija i film) – otvara svojim djelom bitna pitanja o krizi reprezentacije vizualnih umjetnosti “danas”. Ovaj simpozij će se usmjeriti ka kritičkom rasvjetljavanju uloge slikarstva, fotografije i filma u odnosu na fluidni referencijalni okvir digitalno umreženoga društva, politike i kulture bez koje slika ostaje neutemeljenom. Više o simpoziju
Nove teorije slike: Vizualni studiji i znanost o slici
Možemo li imati neki pojam slike koji bi spojio špiljsko slikarstvo Lascauxa, grčki mimesis, Velázquezovo reprezentacijsko slikarstvo u zlatno doba europske aristokracije s Maljevičevom nepredmetnošću i, naposljetku, s onim što ulazi u informacijski kôd digitalne slike? Potreba za novim teorijama slike nakon što su vizualni studiji (visual studies) i znanost o slici (Bildwissenschaft) uspostavili temeljne kriterije za razumijevanje ikoničke razlike i slikovnoga zaokreta (iconic turn) u odnosu na vjekovnu prevlast jezika čini se da sve više postaje urgentnom s ubrzanim razvitkom tehnologija vizualizacije.
Pritom se pokazuje nužnim ispitati razloge zbog čega se suvremene estetske i umjetničke prakse kraja 20. i u 21. stoljeću razvijaju u svojem stvaralačkome kaosu u suglasju s tehnologijskim iskustvom sintetiziranja svih ljudskih osjetila. Mogu li nam u tom traganju za “novim” teorijskim alatima još uvijek biti mjerodavnima pristupi filozofije, antropologije i povijesti umjetnosti? Naposljetku, kako stvoriti novi jezik za nove fenomene ako je još od Heideggera i Wittgensteina jasno da mišljenje iskazuje svijet kao događaj i faktičnost u njegovome pokazivanju i otvaranju smisla, a ne u pukome registriranju pojavnosti stvari? Više o simpoziju
Posthumano stanje i perspektive umjetnosti: Životinja – Čovjek – Stroj
Ove godine, 15. i 16. prosinca, časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa u suradnji s Centrom za vizualne studije iz Zagreba i Muzejem suvremene umjetnosti organizira interdisciplinarni simpozij s temom Posthumano stanje i perspektive umjetnosti: Životinja – Čovjek – Stroj na kojem će filozofi i teoretičari suvremene umjetnosti i novih medija analizirati kako se i na koji način u digitalno doba masovnih komunikacija uspostavlja odnos između tradicionalnih kategorija umjetnosti i različitih novonastalih znanosti i tehnologije (neuroznanosti, kognitivizam, kibernetika). Pritom je u prvome planu razmatranje najnovijih dostignuća iz paradigme posthumanizma/transhumanizma iz koje se odnos životinje, čovjeka i stroja razumije horizontalno, a to znači evolucijski i singularno. Simpozij ima zadatak propitati nove teorijske putove u razumijevanju naše tehno-kulture s kojom se otvaraju mogućnosti konstrukcije novih svjetova imaginacije. Simpozij će pratiti multimedijalni umjetnički projekti velike retrospektivne izložbe Dalibora Martinisa u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti. Više o simpoziju
Istraživanje i simpozij o Juliju Kniferu povodom deset godina Centra za vizualne studije
U prosincu 2015. navršilo se deset godina od osnutka Centra za vizualne studije iz Zagreba. Tijekom proteklog desetljeća Centar se profilirao kao najrespektabilnija institucija u Hrvatskoj na području interdisciplinarnih istraživanja međuodnosâ vizualnih komunikacija, medija, umjetnosti i teorije slike. Kako bi potvrdio inovativnost i pionirsku ulogu u implementaciji novih teorijskih metoda u proučavanju suvremene vizualne kulture, Centar je pokrenuo dvogodišnje znanstveno istraživanje o jednom od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, Juliju Kniferu, a koje će se istraživanje po prvi puta pozabaviti nedovoljno istraženim mogućnostima recepcije i interpretacije Kniferovog djela u proširenom kontekstu vizualnih umjetnosti – od filozofije, filma i književnosti do teorije performativnosti, medija i slike. Pripremni dio istraživanja započeo je u travnju 2015. formiranjem znanstvenog odbora i konzultacijama s potencijalnim istraživačima o temama i načinu obrade pojedinih istraživačkih segmenata. Projekt se nastavlja prvom javnom prezentacijom dosadašnjih preliminarnih rezultata, što će se dogoditi tijekom dvodnevnog simpozija, 8. i 9. prosinca 2015. u zagrebačkoj Laubi. Pozivamo znanstvenike društveno-humanističkih disciplina, studente, kao i zainteresiranu javnost da prisustvuju radu simpozija i upoznaju se s najnovijim dostignućima u teoriji i interpretaciji vizualnih umjetnosti, te prošire horizont razumijevanja umjetničkog opusa Julija Knifera. Više o projektu doznajte ovdje.
Biopolitika i transformacija kulture: filozofija – demokracija – slika
Živimo u doba kada biopolitika globalnoga kapitalizma, onako kako ju je odredio Michel Foucault i na njegovim tragovima preusmjerio Giorgio Agamben, postaje temeljna riječ-pojam kao uvjet mogućnosti razumijevanja transformacije kulture u suvremenom društvu. Takvo stanje iziskuje nove konceptualne alate za shvaćanje čovjeka i njegova novoga svijeta, a ujedno je izazov za teorijsko promišljanje suvremenosti zato što znanosti nadilaze tradicionalno razdvojena područja prirode i čovjeka u težnji za pozitivnim ozakonjenjem diskursa racionalnosti kao jedino obvezujućeg za maksimiranje profita društva na svjetskom tržištu. No, što kada biopolitika nadomješta svojom moći humanističko shvaćanje kulture? Ima li još prostora za autonomno djelovanje i pod kojim uvjetima? Doznajte više na simpoziju.
